Brend je trend!!

U velikoj dvorani Matice hrvatske, u Zagrebu, 17. prosinca predstavljena je nova knjiga dr.sc. Bože Skoke, pod naslovom: „Država kao brend“ iz biblioteke Theoria. Knjigu su predstavili: prof. dr. Dejan Verčič sa Sveučilišta u Ljubljani, prof. dr. Ivan Šiber sa zagrebačkog Fakulteta političkih znanosti i prof.dr. Zoran Tomić sa Sveučilišta u Mostaru. Svojom zanimljivom tematikom, ova je knjiga privukla brojne zainteresirane posjetitelje, a njezina je značajnost u tome što je riječ o prvoj hrvatskoj teorijskoj knjizi iz područja brendiranja. Bavi se faktorima značajnim za izgradnju država i njenog predstavljanja u svijetu, te čitateljima na 249. stranica nudi kvalitetan i aktualan sadržaj.




prof.dr. Z. Tomić, prof.dr.I. Šiber, dr.sc.B. Skoko
i prof.dr.D. Verčić
predstavili su novu knjigu "Država kao brend"
(slike2 i3)















Kreiranje identiteta i imagea

Naime, i sam je autor istaknuo kako brendiranje država u današnjem svijetu prvenstveno treba krenuti od izgradnje i upravljanja nacionalnim identitetom, pa tek onda plasirati image na globalnu razinu.
Zoran Tomić, je govoreći o značaju ove knjige istaknuo kako je Skoko na zanimljiv i profesionalan način problemu i trendu brendiranja država, pristupio i sa sociološkog aspekta i znanstveno pristupio sugeriranju kreiranja hrvatskog imagea. Knjiga je namijenjena širokoj publici: od političara i gospodarstvenika do sportaša i studenata; i vrlo ju je teško jednoznačno staviti u okvire određenih dimenzija znanosti.
Također riječ je o radu, koji je ujedno i autorova doktorska disertacija, za koju je mentor prof.dr.Šiber istaknuo kako prodire u prostor novoga, jer je na tom polju i svjetska literatura još uvijek siromašna.


dr. sc. Božo Skoko govori o fenomenima vezanim uz brendiranje


Pomoć novinarima u stvaranju imagea Hrvatske

Stvoriti brend, te potom pametno upravljati vlastitim identitetom i imageom, promovirati vlastite vrijednosti, baza je imagea na globalnoj razini. Ujedno i polazišna točka za međunarodni položaj države u prepoznavanju i međusobnom razlikovanju. Govoreći o brendiranju država, ono se najčešće povezuje i s upravljanjem međunarodnim odnosima. Knjiga je izuzetno značajna za novinarsku struku, jer izvještavajući o Hrvatskoj u okvirima EU, novinari često griješe jer se gube na ovom području, gdje je tanka granica između identiteta i kvalitetnog brenda.

Hrvatska- brend?

„Država kao brend“, izuzetno je značajna knjiga koja nudi odgovore na brojna, još uvijek neriješena pitanja, iz područja odnosa s javnošću, kreiranja nacionalnih identiteta i imagea, te pokazuje kako se u tim svjetskim trendovima snalazi Hrvatska, te da li je uopće na dobrom putu ka ostvarivanju ciljeva. Primarna vještina 21. stoljeća ne smije proći nezamijećena na putu Hrvatske prema EU, istaknuo je Božo Skoko i napomenuo kako je Hrvatska do sada već propustila dosta šansi, ali ne i ključnu, da ispravi negativne konotacije koje se vežu uz prvi dojam, hrvatskog imagea.



dr.sc. Božo Skoko na predstavljanju knjige "Država kao brend"


by A. Raguž, slike, tekst i video

Studenti uz novinare ~ (razgovor s Lovorkom Šošić, studenticom novinarstva)

Potporu novinarima, na prosvjedu, 10. prosinca, dali su i brojni studenati. Posebice novinarstva i politologije, među kojima je i Lovorka Šošić. Ova mlada i ambiciozna studentica i moja prijateljica došla je dati potporu prosvjednicima, jer kako je istaknula, sram ju je živjeti u ovakovoj državi.
S Lovorkom sam nakratko razgovarala jer me zanimalo i mišljenje studentice koja se novinarstvom tek počinje baviti, ali svejedno razumije probleme. Također, mislim da se i glas studenta u ovom trenutku mora i smije čuti, jer ipak na nama struka ostaje.

Lovorka Šošić, studentica novinarstva
priključila se prosvjedu (slika2)



Zašto si sudjelovala na prosvjedu?
Prosvjedu sam se pridružila jer smatram da i mi studenti trpimo nepravdu pri traženju prakse, i novog posla, ali i dati podršku starijim kolegama. Situacija je zabrinjavajuća i opasna za živjeti demokraciju, i zato nitko ne smije bježati od odgovornosti, već je potrebno se ujediniti i javno iznijeti probleme koje novinarstavo i novinari u Hrvatskoj danas trpe.

Kako je, po tvom mišljenju bio organiziran prosvjed?
Organizacija je bila dobra, ali smatram da je odaziv novinara trebao biti veći, jer bi se tako pokazala snaga u rješavanju zajedničkog problema. Zakazali su novinari iz komercijalnih medija, ne znam da li iz straha za radno mjesto, ili u nedostatku vremena, jer svima nam je opće poznata: „novinarski rokovi su uvijek tu, i od njih je nemoguće pobjeći“.

Da li smatraš da će deklaracija nešto promijeniti u hrvatskom novinarstvu?
Sloboda medija i izražavanja, temelj je demokratskog društva i pravne države. Hrvatska ako namjerava kročiti u Europu, prvo treba riješiti probleme u svom dvorištu, počevši od medijia. Smatram da je deklaracija prvi korak za rješavanje problema. Ali, ni ona nije svetinja, u smislu da će zbog nje problemi nestati.Oni su tu, u našoj svakodnevici,i ovi novinari koji su se odlučili prosvjedovati, svjesni su svoje pozicije, ali i to je bitno za prvi korak. Trebalo bi poboljštai uvjete rada, pa tek onda početi provoditi zahtjeve iznesene u deklaraciji.

Zašto smatraš da je naše novinarstvo u krizi?
Jer nije slobodno već je očito pod konstantnim pritskom oglašivača. O tome sam slušala i od profesora na fakultetu, ali i sama uočavam, analizirajući medije da postoji konstantna poveznica između ekonomske dobiti i kvalitete proizvoda. Mnogo putujem, i imam puno prijatelja vani, pa u razgovoru s njima, primjećujem da smo mi u nazadovanju.


Kakav je položaj studenata novinarstva u Hrvatskoj danas, i kakva nas budućnost čeka?
Što se tiče profesora, imamo čast učiti od nekoliko vrsnih eksperata iz ovog područja, iako smo zakinuti na fakultetu za praktičan rad. Prema svemu sudeći, čeka nas teško razdoblje, što nikako nije ugodno. Već sam početak, traženje posla i prvi posao je stresno, a kamoli shvatiti činjenicu da uz to sve, čeka nas paralelna borba za svoj rad, slobodu izražavanja i bježanja od cenzure. Ali, novinari su oduvijek bili glas javnosti, i nikad se nisu bojali istaknuti nepravdu, pa ne bismo trebali ni mi, koji smo svjesno prihvatili ovaj poziv.

Studenti Fpzg-a

by A. Raguž, slike i tekst

„Stop cenzuri-sloboda novinarima“

Na dan obilježavanja ljudskih prava, 10. prosinca, HND je organizirao prosvjed novinara pod geslom: „Stop cenzuri-sloboda novinarima“. Kako bi javnosti ukazali na tešku situaciju u hrvatskim medijima, sve teži položaj novinara, napade na njih, cenzuriranje njihova rada, dvejstotinjak je novinara podržalo prosvjed ispred zgrade HND-a. Nakon okupljanja, prosvjednici su krenuli prema Ministarstvu kulture, gdje su čelnici HND-a predali deklaraciju. Zahtjevi su predani tajnici Ministarstva, Nini Obuljen jer je ministar Biškupić bio odsutan. Deklaracijom zahtjevaju zabranu cenzure, ograničavanje pluralizma vlasništva u medijima, bolji rad za novinare i izmjenu Zakona o medijima.

Prosvjedna simbolika za rješavanje problema

Prosvjed je imao simboličnu notu, jer su prosvjednici, kojima su se pridružili i studenti novinarstva na usta zalijepili prekrižene crvene trake, kao znak cenzure u njihovu radu, na taj su način ukazali da im je zabranjena sloboda govora.


Zdenko Duka, predsjednik HND-a, je obračajući se novinarima-prosvjednicima istaknuo kako je cenzura zabranjena 38.člankom Ustava, te je moralno i legalno zalagati se za slobodu medija, bez koje nema ni demokracije u društvu. No, međutim ona se u Hrvatskoj svakodnevno provodi od strane vlasnika medija, oglašivača i političara stoji u deklaraciji.


„Ujedinimo se- zajedno smo jači!“

Prosvjed su međuostalim podržali i kratko govorili: Sanja Modrić, kolumnistica Novog lista, Hrvoje Appelt, nezavisni novinar, Dušan Miljuš, novinar Jutarnjeg lista, Aleksandar Stanković, novinar HRT-a, Marinko Jurasić, novinar Večernjeg lista, Nikola Kristić, predsjednik Aktiva novinara HTV-a i Željko Peratović, nezavisni novinar i bloger.


Aleksandar Stanković je pružio potporu, ali smatra da se novinari i javnih i komercijalnih medija trebaju ujediniti u zajedničkoj želji za bolji status novinarske struke. Dušan Miljuš, poručio je policiji da ni nakon 556 od napada na njega, nisu otkrili počinitelja, a da su mu obećali slučaj riješiti do kraja godine. Sanja Modrić, za tešku situaciju optužuje politiku koja ide na ruku oglašivačima. Potporu prosvjednicima, pružili su i studenti, posebice novinarstva, koji su tako iskazali zabrinutost za novinarski rad danas, ali i novinarsku budućnost koja je pred njima.


Novinari prosvjednici su se ujedinili


Prosvjedu su se pridružili i Robert Zuber s HRT-a (slika1)
Zdenko Duka, predsjednik HND-a (slika2) i
Aleksandar Stanković, HRT (slika 3)


by A.Raguž, slike i tekst

David Plouffe prenio dašak Obamine predsjedničke kampanje u zakuhtavanju hrvatske

Dugo iščekivano i vrlo zanimljivo predavanje voditelja predsjedničke kampanje Baracka Obame, Davida Plouffea, održano je 03. prosinca u zagrebačkom Hypo centru u sklopu prvog Weekend Sessiona. Na predavanju pod nazivom „The Art of possible: Online branding Strategies and Tactis“ , bilo je riječ o strategiji predizborne kampanje Baracka Obame.

Prvo predavanje ovakvog sadržaja u regiji

Među brojnim posjetiteljima, našlo se više od 700 sudionika, i više od stotinu domaćih i regionalnih novinara. Predavanje je značajno ne samo zbog istaknutog predavača i gostiju sudionika, već i zbog činjenice da Hrvatska u korak prati svjetske trendove što se tiče internetskih tehnologija. Naime, korisnici Twittera imali su prvi puta priliku postavljati pitanja predsjedničkim kandidatima, ali i Plouffeu. Tako su na škakljiva pitanja odgovarali Andrija Hebrang, Ivo Josipović, Vesna Š.-Ožbolt i Vesna Pusić. Plouffe ističe kako je za vrijeme izbornih kampnja bitna interakcija kandidata i stranaka s biračima. Riječ je ponajprije o korištenju novih tehnologija, uključujući društvene mreže i socijalne servise poput Facebooka, MySpacea, YouTubea, Twittera.
Konferencija je prije središnjeg predavanja, imala uvodne dijelove, komunikacijske i političke panele na kojima su sudjelovali istaknuti lideri hrvatskog marketinga i politike (Alemka Lisinski, Vedran Vereš, Vedran Gulin, Jan Jilek, Ivica Mudrinić, Matko Bolanča, Zvonimir Mršić, te Dražen Mavrić.)


Komunikacijski i politički paneli
(slike 2 i 3)




Tajna uspjeha Obamine pobjede krije se u Facebooku

Govoreći o Obaminoj kampanji, ističe kako se tajna uspjeha krije u činjenici da su tim i predsjednik Obama unaprijed prepoznali upotrebu interneta i internetskih tehnologija u kampanji, te je naveo kako je sam Obama inzistirao na drugačijoj kampanji. Na početku su naparavili analizu korištenja društvenih mreža i socijalnih servisa poput Facebooka, Twittera i You Tubea. Više je od 5 milijuna ljudi podržalo Obamu na njegovu Facebook profilu. Tako je izbjegnuto komuniciranje s biračima isključivo putem tradicionalnih medija, već se cijela kampanja preselila na internet, odakle su se širile ideje, ključne poruke i program. Takav je pristup osobito bio zanimljiv i pristupačan mlađoj populaciji, a rezultirao je uključivanjem u volontiranje i rad na kampanji (13 milijuna volontera).


Plouffe ističe da uspjeh današnjih političkih kampanja ovisi o novim medijima
(slika4)

Najzanimljivije što sam čula, a što nikako ne mogu uvrstiti u okvire vođenja hrvatskih poltičkih kampanji je način na koji se vodi uspješna i koordinirana kampanja u SAD-u. Naime, volonteri su svakodnevno primali e-mailove iz stožera, te su informacije dalje „licem u lice“ proslijeđivali građanima, koji su istu poruku već imali priliku vidjeti na televiziji.
Korištenje novih medija, također im je pomoglo u prikupljanju dodatnih sredstava (čak 500 milijuna dolara) za vođenje kampanje.

Hrvatski predsjednički kandidati daleko od Baracka Obame

David Plouffe se nije osvrtao na naše kandidate, koji su i sami priznali da u vođenju kampanje ne posvećuju preveliku pažnju novim medijima.
Predavanje „neopjevanog heroja“, kako je Plouffea nazvao Barack Obama, samo je potvrdilo kako hrvatski građani počinju pratiti svjetske trendove korištenja novih medija, ali da predsjednički kandidati još uvijek nisu prepoznali bit interneta. Iz tog razloga, njihove se kampanje ne razlikuju međusobno, ali puno ni od onih prošlih. Duh Obamine kampanje, nažalost još se uvijek ne osjeća u kampanjma naših predsjedničkih kandidata.

A, ovako se to radi u Hrvatskoj:
http://www.jutarnji.hr/facebook--novi-medij-za-privlacenje-biraca-i-pljuvanje-konkurencije/409756/


Davis Plouffe, voditelj predsjedničke kampanje B.Obame (slika1)

by A. Raguž, slike i tekst

"Novinarski posao danas ~ Stanje u hrvatskim medijima"

Poziv na predavanje i gosti predavači

Hrvatski su mediji u teškoj krizi! Zaključili su Denis Latin, Zrinka Vrabec- Mojzeš i Hrvoje Appelt na izuzetno zanimljivom predavanju održanom na Fakultetu političkih znanosti, u organizaciji fakulteta i studentske udruge Poligraf.


Aktualna tema, zanimljivi gosti, puna dvorana Fpzg-a

Predavanje je pratilo više od stotinjak studenta svih godina fakulteta, što dokazuje da je tema izuzetno privlačna mladim novinarima i politolozima, te da su željni upijati ovakav sadržaj.
Gosti su na početku dočekani gromoglasnim pljeskom i zvižducima u znak podrške za sve što su u dosadašnjoj novinarskoj praksi ostvarili i za ono što se trenutno bore. Za slobodu medija u Hrvatskoj!

Studenti Fpzg-a (slika3)

"Hrvatski su mediji u krizi!"

Troje novinara, iako rade u različitim medijima, povezuje ista nit vodilja za iskazivanjem istine o teškoj situaciji u hrvatskim medijima, ali i onoj u kojoj su se i sami zatekli. Naime, poznata emisija Denisa Latina „Latinica“, nedavno je ukinuta s programa HTV-a, Hrvoje Appelt dobio je otkaz u Globusu, a i Zrinka V.Mojzeš je priznala da ni situacija na kultnoj „Stojedinici“ nije pozitivna. Sve ih je to nagnalo da se povežu i javno progovore. Također, Appelt je mlade kolege pozvao da se pridruže prosvjedu HND-a koji je zakazan za četvrtak, 10. prosinaca kako bi zajedničkim snagama pokušali riješiti probleme koji muče novinare i njihov rad u Hrvatskoj.

Hrvoje Appelt, slobodni novinar Denis Latin, novinar HRT-a i Zrinka V.Mojzeš, radio 101

Latin je odgovarajući na pitanja moderatora, istaknuo kako je od kraja rata situacija u hrvatskim medijima varirala od one dobre, kad su mediji imali podršku vladajućih, do one poražavajuće, kakva je trenutna. Naime, mnogi su novinari otpušteni, zabranjivana im je sloboda izražavanja i rada, pod konstantnim su pritiskom državnih čelnika, cenzuriran je njihov rad, a mladim se novinarima ne omogućuje adekvatno zaposlenje nakon završenog studija. Gosti su se javno obrusili, ne susprezajući se imenovati osobe koje smatraju krivima za svoje trenutno loše pozicioniranje u medijima. Prozvavši H.N.Srzić i V.Sutlića, Latin je htio istaknuti kako je u Hrvatskoj i javna televizija u krizi, i pod konstantnim utjecajem politike, kojoj je stalno na usluzi.




Istraživačko novinarstvo- najzanimljivije, a nedostupno

Govoreći o najznaimljivijem aspektu novinarstva, onom istraživačkom radu, gosti su se složili kako on prevenstveno ovisi o resursima, kako financijskim tako i ljudskim, a toga u zadnje vrijeme na globalnoj razini izuzetno fali, kako zbog recesije, ali i komercijalnog zahtjeva tržišta, koje nema vremena čekati da se neka priča istraži i na taj način potkrijepi kvalitetnim činjenicama i podacima.
Istraživačko se novinarstvo, kako ističu Appelt, (jedan od najkvalitetnijih hrvatskih istraživačkih novinara) i Zrinka V. Mojzeš i na globalnoj razini zloupotrebljava da bi se na taj način obračunalo s političarima i vlastodršcima. U Hrvatskoj je pluralizam medija, kako ističu, donio i ostavio za sobom i negativne konotacije jer se time naše tiskano medijsko tržište svelo na kontrolu EPH i Styrie, na čak 90% tržišta, a preostali dio pripada nezavisnim novinarima (npr. Novi List, iako je i on trenutno u krizi).





Siva budućnost za mlade nade novinarstva

Najveći problem, za nas studente novinarstva je, da u takvoj
situaciji, nam se ne nudi prilika za adekvatno odrađivanje prakse, a kamoli razmišljanje o zaposlenju jednog dana.
U zanimljivoj raspravi , ali o ne tako pozitivnom medijskom okruženju, poručili su nama, budućim nadama hrvatskog, ali i svjetskog novinarstava da nam se ne piše dobro, jer oni kao doajeni struke ne ostavljaju nam u naslijeđe slobodno novinarstvo, ni ti takvo medijsko tržište za kvalitetan rad.


by A. Raguž, slike, tekst i video

Wikipedia već drugu godinu uvjerljivo na tronu

Prema nedavno objavljenim informacijama, najutjecanija internetska stranica u 2009. godini je Wikipedia.com, dok stranica s najbrže rastućim utjecajem na globalnoj razini je Twitter.com. Ove zanimljive i korisne podatke, objavio je internetski servis ://URLFAN. On naime prati internetkse i društvene mreže, blogove, te je u svom području relevantni izvor. ://URLFAN ukupno prati 3.783.534 internetske stranice, te više od 300 milijuna blogova koje smatra značajnim za društvena zbivanja i utjecaje. Listu najutjecajnih slaže prema broju povratnih linkova, te zbrojem spominjanja na internetu. Smatra se da je riječ o dobrom pokazatelju jer koristi specifičnu metodu mjerenja, za razliku od Google-a, koji preobrojava klikove. Usprkos činjenici da Wikipedia.com trenutno proživljava veliki krizu (ima velike financijske probleme, i one s uredničkim kadrom) već je dvije godine za redom na tronu.

Lista najutjecajnijih

Nakon Wikipedije, koja je usprkos svim problemima i dalje najcitiranija stranica, na listi najutjecajnijih nalaze se
Youtube, videoservis

videoservis Youtube.com i foto servis Flickr.com, na četvrtom mjestu već spomenuti Twitter.com i tek na petom sveprisutni Google.com. Među deset najutjecajnijih su još stranice Myspace.com, Facebook.com, Imdb.com, Nytimes.com i Apple.com, pri čemu je Facebook jedina nova stranica koja je 2009. ušla među prvih deset. Najveći uzlet bilježi Twitter koji je s devetog skočio na visoko četvrto mjesto.

Twitter, stranica s najbrže rastućim utjecajem

Twitter.com se razvija toliko brzo, da i sami vlasnici imaju problema s preopterećenosti sustva posjetima, zbog velikog broja linkova i postova, te također zbog marketinške pozicije. Na Twitteru ćete često saznati breaking news prije nego na drugim redovnim mjestima - televiziji, novinama, a čak i prije nego li na mnogim internetskim portalima. Odnosno i portali su se preselili i na Twitter. No, najviše informacija dakako generiraju sami korisnici pa tako i u Hrvatskoj, iako je ovdašnja količina korisnika i dalje premoćno na strani Facebooka, najposjećenijoj društvenoj mreži u Hrvatskoj nakon Googlea.

Facebook, najkorištenija društvena mreža u Hrvatskoj

Od ove godine se s prošlogodišnjeg desetog preselio na dvanaesto mjesto, ugledni informativni portal Washingtonpost.com. Zanimljivo je da se među prvih sto najutjecajnijih, nalaze i nezavisni blogovi. Tako je na 23. mjestu Techcrunch.com, a na 26. mjestu je Huffingtonpost.com. Velik utjecaj prema rezultatima ://URLFEED-a imaju i Engadget.com na 33 i Boingboing.net na 37 mjestu, Gizmodo na 39 i Mashable.com na 41. mjestu.



Wikipedia, slobodna internetska enciklopedija(slika1)
by A.Raguž, slike i tekst

- četvrtak, 03.12.2009., 15:17 - Komentari (0) - Isprintaj - #

Društvo u društvenim mrežama

Širenjem interneta, Web postaje dominantna platforma za distribuciju medija. Tako da novinari više nisu isključivo ograničeni eterom ili papirom. Oni postaju konvergirani jer im Web dopušta na brži i jednostavniji način ispričati priču, informirati i zabaviti publiku uz pomoć slike i videa. Također mogu očekivati reakciju primatelja jer je komunikacija dvosmjerna, istaknuo je Dragan Petric, izvršni urednik Buga na predavanju održanom na Fakultetu političkih znanosti, početkom studenog.








Dragan Petric, izvršni urednik Buga(slika2)


Društvene mreže & socijalni servisi

Dragan Petric, iz Buga ističe kako korištenje interneta u zadnje vrijeme, postaje većinom korištenje društvenim mrežama i socijalnim servisima, koji su danas dostupni gotovo svakom internetskom korisniku. U tom smislu, socijalni nam servisi diktiraju svakodnevicu, jer postaju platforma za stvari koji se događaju. Ali, na tome ne ostaje isključiva veze korisnika interneta s društvenim mrežama, jer i novinarski uradci danas su kreirani i diktirani društvenim mrežama. One medijima postaju ishodište za temu, ali nerijetko i izvor informacija. Veliki problem koji zatim nastaje je upitna vjerodostojnost takve priče.

Predavanje Dragana Petrica(slika3)


"Fejs" s Hrvatskom, Hrvatska s "Fejsom"

Najčešće korištene društvene mreže su Facebook, LinkedIn, MySpace i Twitter.
Facebook u Hrvatskoj još uvijek drži vodeće mjesto na ljestvici, pa tako je u svijetu danas preko 200 milijuna aktivnih korisnika, dok je u Hrvatskoj taj broj na početku ove godine narastao na 500 tisuća. Omogućuje korisnicima ostvariti kontakt s prijateljima, ali s druge strane narušava privatnost. Najpoznatiji „hrvatski slučaj Facebook“ je onaj s početka ove godine kada je zbog osnivanja grupe “Kladim se da ću naći 5 tisuća ljudi koji ne vole Sanadera”, predsjednik Foruma mladih SDP-a Dubrovnik, Nikša Klečak uhićen i“zaradio” je pretres stana.

Ostale društvene mreže

S druge strane, LinkedIn također omogućuje povezivanje i ostvarivanje kontakata, ali isključivo s poslovnim partnerima i kolegama u struci. Nudi također, uvide u tuđe životopise.


Dragan Petric, iz Buga govori o asimetričnosti povezivanja u korištenju Twittera

Twitter je domaćoj javnosti najmanje poznat, dok je svijet već odavno prepoznao moć ovog servisa. Posljednjih je godinu dana u SAD-u istisnuo Facebook s trona, pa ga nerijetko nazivaju i „ubojicom Facebooka“. Naime, on omogućava asimetrično povezivanje s poznatim, ali i nepoznatim korisnicima, koji mogu nastupati i nadimkom. Iako nije vizualno atraktivan, puno je korisniji alat novinaru nego primjerice Facebook. Petric, navodi primjer obajve smrti M. Jacksona, koju je prvi objavio CNN-ov Twitter, i obavještavo korisnike još dok je Jackson bio na putu prema bolnici.



Dragan Petric iz Buga, ističe važnost poznavanja društvenih mreža (slika4)

Društvene su mreže tako postale nezaobilazan alat konvergiranih novinara, koji u želji da što brže dođu do informacije i senzacionalizma, nerijetko posežu za ovakvim izvorima s upitnom vjerodostojnošću i ugrožavajući privatnost korisnika, ali u stopu prateći trendove koje diktiraju moćni svjetski servisi, i samo društvo.



Predavanje Dragana Petrica, izvršnog urednika Buga(slika1)

by A. Raguž, slike, tekst i video

- ponedjeljak, 23.11.2009., 08:51 - Komentari (0) - Isprintaj - #

"Knjiga i učenje su INterliber"

32. međunarodni sajam knjiga i učila Interliber, i ove je godine održan na zagrebačkom Velesajmu. U razdoblju od 11. do 15. studenog Zagrepčani, ali i svi ostali ljubitelji knjiga, imali su prilike na jednom mjestu pronaći zanimljive naslove dostupne svakom džepu. Naime, već tradicionalno na Interliberu, građani mogu kupiti knjige čak u pola cijene jeftinije. Uz to, a i uz činjenicu da se nudi izrazito bogata ponuda različitih aktivnosti vezanih uz knjige i autore obilježje je Interlibera, koje je i ove godine privuklo brojne posjetitelje.






Predstavljanje knjige na INterliberu


Glazba & ples & multimedija



U isto vrijeme sa sajmom Interliber, održani su i Sajam glazbe&multimedije, te Sajam plesa.
Posjetitelji su također imali priliku vidjeti inovacije domaćih autora u sklopu Salona inovacija Inova, te tako na jednom mjestu doživjeti sve čari ovih medija i različitih oblika zanimljivosti.
Ove se godine, na sajmu publici predstavilo 290 izlagača iz devet zemalja.
Usprkos činjenici, da je u zadnji tren otkazan nastup Bugarske, kao ovogodišnje „zemlje počasnog gosta“, Interliber se i ove godine potvrdio kao ugledni regionalni sajam knjiga. Po prvi puta na sajmu je sudjelovalo i Američko veleposlanstvo, gostovanjem američkog pisca za mlade Chrisa Crutchera, te osmu godinu za redom i Iran se predstavio hrvatskoj publici, promovirajući iransku literturu, slike, povijest i umjetnost. Da Hrvatska ne zaostaje za svjetskim trendovima, pokazao je golem interes za novim djelom Dana Browna - 'Izgubljenim simbolom', koji je već prvog dana prodan u više od 500 primjeraka.

Iako se održava po treći put, Sajam glazbe&multimedije, i ove se godine dokazao kao odlično mjesto susreta izlagača i posjetitelja iz područja glazbe, multimedije, IT-a, telekomunikacija i novih tehnologija.
Veliki broj posjetitelja i ove, kao i prošle godine (otprilike 80 tisuća posjetitelja), pokazuje kako se čitatelji ne odriču knjiga ni u vrijeme recesije, te kako vrijeme za novosti na polju multimedije i novih tehnologija tek dolazi. Publika to svake godine iznova zahtjeva i potvrđuje.


Nastup plesne skupine u sklopu Sajma plesa


Sajam plesa u sklopu Interlibera (slika1)
Sajam inovacija, glazbe i multimedije održani u sklopu Inetrlibera(slika2)

Posjetitelji sajma glazbe&multimedije(slika3)

by A. Raguž, slike, tekst i video

- ponedjeljak, 16.11.2009., 14:44 - Komentari (0) - Isprintaj - #

Novinari i građani kao korisnici interneta i internetskih tehnologija

Prošli sam tjedan, imala priliku poslušati zanimljivo predavanje Luke Abrusa, stručnjaka za tehnologiju, i suradnika časopisa Bug i Mreža. Trenutno je Luka Abrus, zaposlen u Microsoftu Hrvatska, te je govoreći o internetskim tehnologijama, kojima se u svakodnevnom radu koriste konvergirani novinari, istaknuo kako je osnovni problem s kojima se susreću, nepoznavanje alata koje koriste.

Najčešće korišteni alati konvergiranih redakcija

E-mail je najosnovniji alat, koji je toliko sveprisutan, da se danas putem njega čak ugovaraju ili vrše intervjui. Međutim, ono nosi za sobom i negativne konotacije; kao primjer navodi intervju Davora Butkovića (Jutarnji list, 02/08) sa „lažnim Sanaderom“. Ono je ozbiljno ugrozilo vjerodostojnost i novinara i medija u kojem radi. Međutim, to je samo jedan od primjera, kada novinari u želji da budu prvi ne provjere izvor, ili u ovom slučaju online identitet sugovornika. E-mail bismo zato mogli shvatiti i kao prijetnju današnjem novinarstvu. Abrus ističe kako bi e-mail u poslovnoj komunikaciji trebali shvatiti isključivo kao potvrdu, a ne kao osnovu intervjua.

Online identiteti

Online identiteti, nisu pouzdani, jer se na internetu svatko može lažno predstavljati, otvarati profile pod tuđim imenom ili pseudonimom i na taj način krasti identitet drugih (oko 10 otvorenih profila na Facebooku pod imenom J.Kosor). Također, činjenica koju predavač ističe je da danas sami korisnici interneta generiraju njegov sadržaj i na taj način utječu i na samu kvalitetu objavljenog. Kao primjer navodi i uspoređuje Wikipediu (osnovana 2001.godine, oko 9.25 milijuna članaka na 250 jezika) i Britannicu (osnovana 1768.godine s 150 tisuća članaka). Iz tog razloga, nužno je unutar konvergiranih redakcija napraviti detaljnu provjeru znanja o internetskim tehnologijama koje novinari koriste (Twitter, Blog, Newsgrupe, novinski portali, Digg koncept)



Na taj način, i sami se novinari mogu ograditi od objavljenog sadržaja, jer mogu sa većom sigurnosti tvrditi da poznaju prostor u kojem djeluju, a korisnici da primaju kvalitetniji sadržaj.
S, druge strane postavlja se pitanje da li je korištenje raznih internetskih tehnologija pravilni izvor informacija za novinare. To je tema o kojoj se danas uvelike govori, a i sam predavač ističe da iako nije adekvatan izvor informacija, dakako doprinosi brzini objava, kojoj svaka redakcija teži.


Hrvatska je idealan primjer zemlje, u kojoj je internet na velika vrata ušao krajem devedestih godina, ali i dalje građani slabo poznaju to područje. Dragan Petric, izvršni urednik Buga ističe da to ovisi isključivo o obrazovanju samih korisnika. To je dakako povezano i s njihovim korištenjem mreže i funkcioniranjem inih u cyber svijetu.











Anketa napravljena u sklopu Bug TV koja prikazuje koliko građani Zagreba koriste i poznaju internet


Luka Abrus, stručnjak za tehnologiju, Microsoft Hrvatska (slika1)
Predavanje Luke Abrusa (slika2)
Dragan Petric, izvršni urednik Buga (slika3)


by A. Raguž, slike, tekst i video

- ponedjeljak, 09.11.2009., 17:14 - Komentari (0) - Isprintaj - #

<< Arhiva >>

Ovaj blog je ustupljen pod Creative Commons licencom Imenovanje-Dijeli pod istim uvjetima.